Eleusina

Definicija

Mark Cartwright
od , prevedeno sa Viktorija Valenta
objavljeno na 14 Siječanj 2015
translations icon
Dostupno na drugim jezicima: Engleski, španjolski
Greater Propylaea of Eleusis (by Carole Raddato, CC BY-SA)
Veliki propileji Eleusina
Carole Raddato (CC BY-SA)

Eleusina je bila dema antičkog grada Atene, poznata po svojem godišnjem festivalu, odnosno misterijama u čast boginjama Demetri i Perzefoni. Ovaj lokalitet je također bio važna fortifikacija koja je štitila Atiku. Bilo je mjesto održavanja i nekoliko drugih važnih festivala, uključujući značajne Tesmoforije, koje su istodobno tema i ime komedije od Aristofana. Eleusine su nastavile biti važan religijski centar kroz helenistički i rimski period, kada je lokalitet bio značajno proširen sa monumentalnom arhitekturom tijekom vladavine nekoliko rimskih careva.

Eleusine u mitologiji

Prema grčkoj mitologiji, kada je Demetra tražila svoju kćer Perzefonu, koja je bila oteta od Hada, odlučila se je odmoriti od svoje neumorne potrage u Eleusinama. Kćeri kralja Celeusa su se ponudile pomoći boginji koja je tada bila prerušena u staru ženu. Odmarajući se u kraljevskoj palači, Demetra je zavoljela Celeusovog novorođenog sina Demophona (ili Triptolemusa) kojemu je dala ambroziju. Također je svake noći u tajnosti držala mališana iznad vatre tako da ga učini besmrtnim. Demophonova majka je jedne noći vidjela što se događa, te je, u neshvačanju Demetrine namjere, otjerala boginju, prerušenu u staru ženu, iz palače. Nezadovoljna Demetra je potom otkrila svoj pravi identitet i naredila Celeusu da joj izgradi hram. To je bilo učinjeno. Boginja je ušla unutra i donjela veliku sušu i glad na zemlju, sve dok joj nisu olimpijski bogovi otkrili gdje se Perzefona nalazi i složili se da je puste iz podzemnog svijeta na pola godine. Zahvaljujući Eleusinama, boginja je blagoslovila zemlju i podučila ljude svetim obredima tako da Eleusiniani mogu od tada prosperirati i moralno i fizički. Tako su rođene eleusinske misterije.

Ukloni oglase

Advertisement

Povijesni pregled

Naseljavanje oko zaljeva i ravnice Eleusina započelo je u brončanom dobu, cca 1900. pr. n. e., na Triazijskoj ravnici, točnije, na obroncima istočnog brda na jugozapadnom dijelu. Vrh je bio naseljen od 16. stoljeća pr. n. e., a u 15. stoljeću pr. n. e. hram Demetri je bio sagrađen podudarajući se sa vladavinom legendarnog Celeusa, kralja koji je prvi osnovao svetište boginji u homerskoj tradiciji. Ime grada potječe od mitskog heroja Eleusisa, čiji otac je bio Ogygos, kralj Thebesa.

Najpoznatiji festival u Eleusini su bile godišnje Misterije, poznate po cijelom starom Grčkom svijetu.

U 7. stoljeću pr. n. e. Eleusine, strateški važne na putu do Peloponeza, povezale su se sa Atenom i postale deme plemena (phyle) Hippothontisa. U 6. stoljeću pr. n. e. zidine su bile sagrađene oko brda Akris i svetišta Demetri i Perzefoni (Kori). Trvđava je bila, skupa sa tvrđavama Panakton i Phyle, jedna od najvažnijih tvrđava u Atici. Najpoznatiji festival u Eleusini su bile godišnje Misterije, poznate po cijelom starom Grčkom svijetu, i cca 600. pr. n. e. postaju službena ceremonija Atenskog kalendara. Solon je uvečao mjesto dodajući novi hram, Telesterion (također znan kao Solonian ili Anaktoron radi unutrašnje, posvećene sobe), i povečavajući sveti predio. Tijekom vladavine Pizistrata (550.-510. pr. n. e.) Eleusine su benefitirale od njegovih fortifikacija sa tornjevima i jos većim Telesterionom s ciljem da bolje akomodira stalno rastući broj inicijata misterija.

Ukloni oglase

Advertisement

Mjesto je bilo uništeno tijekom perzijske invazije 479. pr. n. e. ali obnovljeno pod vladavinom Kimona. Druga etapa obnove je izvedena u 5. stoljeću pr. n. e. pod Periklom, nagrađujući tako Eleusine sa najvećom građevinom u Grčkoj, kada je Telesterion bio obnovljen na još većoj skali. Pošteđen svake štete tijekom Peloponeskih ratova, mjesto je još jednom bilo prošireno cca 360. pr. n. e., što je primoralo gradnju većeg obrambenog zida, "Likurganskog" zida. U isto vrijeme, građevina Plutoneion iz 6. stoljeća pr. n. e. je bila zamjenjena većom strukturom i trijem Filona je dodan.

The Telesterion, Eleusis
Telesterion, Eleusina
Carole Raddato (CC BY-SA)

Osim misterija (vidi više ispod), drugi važni festivali u Eleusinama tijekom arhajičnog i klasičnog perioda uključuju: Eleusinia (važne dvogodišnje igre gdje su nagrade bila sveta zrna), Tesmoforije (isključivo ženski jesenski festival u čast Demetre, kada su svinje bile bačene u jarke i ostavljene da trunu; njihovi ostaci su potom bili pomješani sa sjemenjem prije sjetve), Haloa (drugi večinom ženski zimski festival u čast Demetre i Dioniza), Kalamaia, i Proerosia.

Ukloni oglase

Advertisement

U helenističkom razdoblju makedonska vojska je bila stacionirana u Eleusinama. Rimljani su, počevši od Hadrijana, preuredili svetište od ranog 2. stoljeća n. e. te dodali slavoluk. Nažalost, Telesterion je bio uništen 170. n. e od strane Kostoboka. Hram je bio ponovno obnovljen tijekom vladavine Marka Aurelija (161.-180. n. e.). Rimski car je nadgledao konstrukciju monumentalnog ulaza, vjerne kopije propileja atenske akropole. Drugi rimski dodaci uključuju gimnazij, hostele, i kupelji. Bogatstvo svetišta je značajno palo nakon dekreta Teodosija I da zatvori sva poganska mjesta 379. n. e. Eleusine su bile uništene oko 395. n. e. nakon napada Vizigota. Grad je i dalje nastavio postojati nekoliko stoljeća, ali slavni dani kada su Eleusine uživale panhelenski ugled nikada više nije bio povraćen.

Eleusinian votive relief
Eleusinski votivni reljef
Carole Raddato (CC BY-SA)

Eleusinske misterije

Poznate misterije Demetre i Perzefone koje su nekada bile održavane u Eleusinama su upravo ono što i sama riječ predstavlja: misterija, pošto je i iniciranima bilo zabranjeno reći bilo kakve detalje iz ceremonija. Evidentirano je da su od 6. stoljeću pr. n. e. ceremonije bile održavane dva puta godišnje. Prvi korak u inicijaciskom procesu je bio poznat kao "manje misterije" i odvijale su se svakog proljeća. Važnije "velike misterije" su se održavale u jesen i trajale devet dana. Samo Grci su mogli biti inicirani. Kasnije su se počeli uključivati i rimski građani.

Poznati su detalji od nekih vanjski aktivnosti i da su se ceremonije odvijale pod bakljama. Procesija je bila predvođena Demetrinom svećenicom kroz Sveti Put iz Eleusina do atenske agore te druga povratna procesija predvođena simboličnom kočijom od Jakhoa (Iacchus). Postojala su ritualna i komunalna čišcenja te ceremonije pročišćenja koja su se odvijala u moru kod Phalerona, reprezentacija ili oživljavanje mitova o dvije božice, životinjske žrtve (svinje), i interpertacije svetih tekstova od strane svečenika (mystagōgoi). Vjerovatno je bilo uključeno piće, glazba, ples i općenito veselje (kao i kod drugih sličnih kultova u Grčkoj religiji) što je prikazano u scenama obreda na keramici koje prikazuju inicirane koji drže "bacchusa" ili sveti štap. Prisno povezane sa plodnošću i agrikulturom, misterije su donosile svojim sljedbenicima dobru sreću i obećanje boljeg života nakon smrti.

Ukloni oglase

Advertisement

Cuirassed Bust of a Roman Emperor from Eleusis
Poprsje s kirasom rimskog cara iz Eleusina
Carole Raddato (CC BY-SA)

Arheološki ostaci

Lokalitetom danas dominira veliko trapezoidno rimsko dvorište (56 x 54.4 metra), koje je popločano mramorom i bilo je najvažnija struktura na mjestu: Telesterion. Prvi puta sagrađen u mikensko doba, građevina je bila obnavljana više puta. Današnji ostaci datiraju iz 5. stoljeća pr. n. e. u nacrtu. Kasnije su dodane rimske modifikacije nakon požara 170. n.e. Znamo da je bilo šest ulaza, portik i stoa sa 14 stupova. Gornji kat je originalno imao 42 stupa. Okružujućih osam razina sjedala i baza stupova koji su ostali daju dobru ideju orginalnog tlocrta.

Veliki propileji Eleusina su bili kopija centralnog dijela monumentalnog ulaza atenske akroploe. Nalazili su se na južnoj strani svetišta, imali su pet vratiju te služili kao glavi ulaz. Imali su šest stepenica koje vode do dva trijema sa fasadom od šest dorskih stupova sa svake strane i unutrašnji vestibul sa šest jonskih stupova. Dekoracija se nalazila na frizu triglifa i metopa te pedimenta pokazujući poprsje cara (Hadrijana, Antonina Pija ili Marka Aurelija ali su perviše oštećeni vremenskim prilikama da bi mogli u potpunosti utvrditi identitet), koji se mogu vidjeti na lokalitetu.

Od sjevernoistočne stoe ostaju samo temelji i obnovljeni dijelovi od portika sa deset stupova. Također ostaju neki konkretni dijelovi istočnog slavoluka, sagrađen koristeći pentelski mramor, koji je nekoć bio 16 metara visok, 4.85 metara širok, te replika Hadrijanova slavoluka u Ateni. Od slavoluka na zapadnoj strani ostaje samo baza i par fragmenata. Temelji drugih još prisutnih struktura uključuju sjevernozapadnu stou, dvije egzedre, hram Artemide i Posejdona, skladišta i silos, zgrade riznice, i poligonalni kamen Kallichoron bunara. Dijelovi Pizistratskog zida su vidljivi pokazujući temelje, sekciju ravnog kamena, sloj poligonalnih blokova od plavo-sivog eleusinskog kamena, i gornji sloj cigli.

Ukloni oglase

Advertisement

Pronađena umjetnost i skulptura sa nalažista uključuje reljefne panele koje pokazuju Demetru i Perzefonu, glinene votivne plakete sa prikazima obreda iz misterija, statua odbjegle Perzefone iz 5. stoljeća pr. n. e. sa zabata svete kuće, karijatida sa manjih propileja, kip Antinoja u punoj veličini iz 2. stoljeća pr. n. e. i mramorna votivna svinja, koji se svi mogu vidjeti u eleusinskom muzeju.

O Prevoditelju

Viktorija Valenta
Viktorija je magistar povijesti umjetnosti. Ona je strastveni promatrač društva, njegove prošlosti i razvoja filozofske misli. Obožavatelj Sokrata! Izvorni govornik hrvatskog jezika, bazirana u Engleskoj.

O autoru

Mark Cartwright
Mark je povijesni pisac baziran u Italiji. Njegovi specijalni interesi uključuju keramiku, arhitekturu, svijetsku mitologiju i otkrivanje ideja koje sve civilizacije imaju zajedničke. Magistar je političke filozofije i izdavački direktor WHE.

Citiraj ovo djelo

APA stil

Cartwright, M. (2015, Siječanj 14). Eleusina [Eleusis]. (V. Valenta, Prevoditelj). World History Encyclopedia. Preuzeto iz https://www.worldhistory.org/trans/hr/1-10079/eleusina/

Chicago stil

Cartwright, Mark. "Eleusina." Preveo Viktorija Valenta. World History Encyclopedia. Zadnja izmjena Siječanj 14, 2015. https://www.worldhistory.org/trans/hr/1-10079/eleusina/.

MLA stil

Cartwright, Mark. "Eleusina." Preveo Viktorija Valenta. World History Encyclopedia. World History Encyclopedia, 14 Sij 2015. Web. 08 Kol 2022.