Jin i Jang

Definicija

Mark Cartwright
od , preveden od Armin Alijaj
objavljeno na 16 May 2018
Ispiši članak
Yin and Yang (by Dan Carter, CC BY-NC-SA)
Jin i Jang
Dan Carter (CC BY-NC-SA)

Princip Jina i Janga je da sve stvari postoje kao nerazdvojne i suprotne, na primjer žensko-muško, tamno-svijetlo i staro-mlado. Parovi jednakih suprotnosti privlače i dopunjuju jedno drugo. Ovaj princip datira iz 3. stoljeća p.n.e. ili čak ranije te je osnovni pojam u kineskoj filozofiji i kulturi općenito.

Kao što to ilustrira Jin i Jang simbol, svaka strana u svom jezgru ima element druge (predstavljeno malim tačkicama). Nijedan pol nije superiorniji od drugog, jer povećanje jednog dovodi do odgovarajućeg smanjenja u drugom te se između dva pola mora postići tačna ravnoteža kako bi se ostvarila harmonija.

Porijeklo

Jin i Jang koncept je postao popularan radom kineske škole YinYang koja je u 3. stoljeću p.n.e. proučavala filozofiju i kozmologiju. Glavni zagovornik teorije je bio kozmolog Zou Yan (ili Tsou Yen) koji je vjerovao da je život prolazio kroz pet faza (Wuxing) – vatra, voda, metal, drvo, zemlja – koje su se kontinuirano izmjenjivale, prema principu Jina i Janga.

Šta je Jin?

Jin je:

  • Ženskost
  • Crno
  • Tamno
  • Sjever
  • Voda (transformacija)
  • Pasivno
  • Mjesec (slabost i boginja Changxi)
  • Zemlja
  • Hladnoća
  • Staro
  • Parni brojevi
  • Doline
  • Siromašno
  • Mekano
  • I daje duh svim stvarima

Jin svoj vrhunac utjecaja dostiže tokom zimskog solsticija. Jin također može biti predstavljen tigrom, narandžastom bojom i isprekidanom linijom u trigramima I Chinga (ili Knjiga promjena).

Šta je Jang

Jang je:

  • Muškost
  • Bijelo
  • Svjetlo
  • Jug
  • Vatra (kreativnost)
  • Aktivno
  • Sunce (snaga i bog Xihe)
  • Raj
  • Toplina
  • Mlado
  • Neparni brojevi
  • Planine
  • Bogato
  • Tvrdo
  • I daje oblik svim stvarima

Jang svoj vrhunac utjecaja dostiže tokom ljetnog solsticija. Jang također može biti predstavljen zmajem, plavom bojom i punom linijom trigrama.

U mitologiji i religiji

U kineskoj mitologiji, Jin i Jang su rođeni iz haosa kada je svemir stvoren.

U kineskoj mitologiji, Jin i Jang su rođeni iz haosa kada je svemir stvoren i vjeruje se da harmonično postoje u centru Zemlje. Tokom njihovog stvaranja, njihovo uspostavljanje ravnoteže u kosmičkom jajetu je omogućilo rođenje Pangua (ili P'an ku), prvog čovjeka. Uz to su i prvi bogovi Fuxi, Nuwa i Šennong rođeni iz Jina i Janga. U kineskoj religiji, taoisti favorizuju Jin, dok konfučijevci favorizuju Jang u skladu sa glavnim fokusom njihovih filozofija. Taoisti naglašavaju povučenost dok konfučijevci vjeruju u važnost angažovanja u životu.

Kao što je izraženo u I Chingu, neprekidni odnos između dva pola je odgovoran za stalni tok univerzuma i života uopšte. Kada postoji prevelika neravnoteža između Jina i Janga onda se mogu dogoditi katastrofe poput poplava, suša i bolesti.

Bibliografija

World History Encyclopedia je saradnik Amazona i zarađuje proviziju za kvalificirane kupovine knjiga.

O prevoditelju

Armin  Alijaj
Armin je rođen i odrastao u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. On je motivisani geograf sa visokim entuzijazmom za historiju, turističku industriju, održivi razvoj i upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom.

O autoru

Mark Cartwright
Mark je pisac u oblasti historije, živi u Italiji. Njegovi posebni interesi uključuju grnčarstvo, arhitekturu, svjetsku mitologiju i otkrivanje ideja koje su zajedničke svim civilizacijama. On je magistar političke filozofije i direktor izdavaštva na WHE.

Citirajte ovo djelo

APA stil

Cartwright, M. (2018, May 16). Jin i Jang [Yin and Yang]. (A. Alijaj, Prevoditelj). World History Encyclopedia. Preuzeto sa https://www.worldhistory.org/trans/bs/1-11596/jin-i-jang/

Čikaški stil

Cartwright, Mark. "Jin i Jang." Preveo Armin Alijaj. World History Encyclopedia. Zadnja izmjena May 16, 2018. https://www.worldhistory.org/trans/bs/1-11596/jin-i-jang/.

MLA stil

Cartwright, Mark. "Jin i Jang." Preveo Armin Alijaj. World History Encyclopedia. World History Encyclopedia, 16 May 2018. Veb. 02 Dec 2024.