---
title: Hrana i poljoprivreda Asteka
author: Mark Cartwright
translator: Armin Alijaj
source: https://www.worldhistory.org/trans/bs/2-723/hrana-i-poljoprivreda-asteka/
format: machine-readable-alternate
license: Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike (https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/)
updated: 2021-05-01
---
# Hrana i poljoprivreda Asteka
Autor [Mark Cartwright](https://www.worldhistory.org/user/markzcartwright/)_
Preveo [Armin Alijaj](https://www.worldhistory.org/user/ory1omydd)_
Astečka civilizacija, koja je cvjetala u središnjem Meksiku između c. 1345. i 1521. godine n.e. je kroz kombinaciju klimatskih prednosti, raznih metoda vještačkog navodnjavanja i opsežnih poljoprivrednih vještina bila u mogućnosti da obezbijedi zapanjujuće širok spektar poljoprivrednih proizvoda koji su im dali jednu od najraznovrsnijih kuhinja u drevnom svijetu.
### Organizacija i metode
U astečkom društvu, zemljište je moglo biti u vlasništvu zajednica (*calpolli*) i dijeliti se pojedinačnim porodicama na obradu, a farmeri su mogli biti i rezidentni stanari (*mayeque*) na velikim imanjima koja su bila u privatnom vlasništvu. Najam se u naturi plaćao vlasnicima zemljišta koji su bili ili astečki plemići (*pipiltin*), ratnici koji su zemlju dobili kao nagradu za pružene usluge ili sam kralj (*tlatoani*), a svi su upravljali svojim imanjima putem posredničkih administratora. Na manjoj razini je također bilo tipično za pučane (*macehualtin*) da imaju svoju baštensku parcelu (*calmil*) koja je mogla da obitelj opskrbi hranom. Na dnu društvenih slojeva su bili robovi (*tlacohtin*) koji su se, osim što su radili u drugim industrijama, bavili i poljoprivredom.
Mogu se razlikovati dvije grupe poljoprivrednih radnika – opći poljoprivredni radnici koji su obrađivali polja, sadili i navodnjavali usjeve te specijalizovaniji poljoprivredni radnici koji su imali znanje o sjetvi, presađivanju, plodoredu i najboljim periodima za sadnju i žetvu. Prethodno spomenute informacije su se mogle odrediti iz tonalamatl almanaka, a oni nisu u obzir uzimali samo klimatske uslove već i povoljne periode i događaje nakon kojih bi trebalo doći do sadnje i berbe.
[  Astečka poljoprivreda Peter Isotalo (Public Domain) ](https://www.worldhistory.org/image/2712/aztec-agriculture/ "Aztec Agriculture")Kako bi maksimizirali prinose usjeva, poduzimali su razne mjere. Na primjer, terasiranje u cilju povećanja površine poljoprivrednog zemljišta je široko korišteno, posebno od doba vladavine Netzahualcoyotla. Navodnjavanje se također koristilo širom Astečkog carstva, ponekad u ambiziocnim projektima velikih razmjera, poput preusmjeravanja rijeke Cauauhtitlan na okružujuća vodena polja, ali češće putem umjetno poplavljenih polja poznatih kao *chinampas* (vidi ispod). Usjevi su se također fertilizirali kombinacijom mulja iskopanog iz kanala izgrađenih gdje god su se Azteci nastanili i sa ljudskim izmetom, namjerno prikupljanim iz urbanih centara.
Ipak, uprkos ovim mjerama, prinosi usjeva su se mogli značajno smanjiti zbog nepovoljnih prirodnih događaja poput prekomjerne kiše, pa čak i snijega ili pošasti štetočina kao što su skakavci i glodari. Shodno tome, pravile su se rezerve žita koje bi se u tako teškim vremenima podijelile siromašnima.
Kultivirale su se sve vrste prehrambenih proizvoda, a neprehrambene kulture su uključivale pamuk i duhan, koji se pušio u luli ili motao u cigare. Nakon što se ubere, roba se prodavala na pijacama koje su se održavale na centralnom trgu svih gradova. Najpoznatija i najveća pijaca je bila u Tlatelolcu, koja je svakog dana privlačila 25.000 kupaca i čak do 50.000 na posebnoj pijaci koja se održavala svakog petog dana.
### Chinampas
*Činampas* su bila umjetno uzgajana i poplavljena polja koja su se koristila za kultivaciju, a pokrivala su velika područja bazena Chalco-Xochimilco i u velikoj mjeri povećala poljoprivredni kapacitet zemljišta. Zapravo, godišnje se na chinampasu moglo uzgajati čak do šest usjeva; nije ni čudo što se koriste i dan danas. Njihova upotreba u Mezoamerici seže stoljećima unazad, ali se tek u 13. i 14. stoljeću n.e. počinju širiti i izvan jezerskog bazena Chalco-Xochimilco, te su na kraju pokrili do 9.500 hektara (23.000 acre). *Chinampas* su mogle prehraniti konstanto rastuće stanovništvo, koje je samo u glavnom gradu Tenochtitlanu imalo oko 200.000 ljudi, a možda 11.000.000 u cijelom Carstvu. Motecuhzoma I. je posebno započeo projekat širenja u 15. stoljeću n.e., vjerovatno kao direktan odgovor na potrebe brzorastućeg stanovništva.
Svako *chinampa* polje je bilo vrlo slične veličine i orijentacije. Dimenzija oko 30 x 2.5 m., u močvarnim područjima su bili razdvojeni dugim kolcima. Svaka parcela je bila oivičena ogradom napravljenom od isprepletenih grana koje su vremenom postajale čvršće zbog skupljanja blata i vegetacije. Zid se dodatno jačao sadnjom vrba na jednakim razmacima. Područje za sadnju unutar *chinampe* se punilo sedimentom, a između svake parcele je postojao kanal koji je omogućavao pristup kanuima. Voda se osiguravala i pažljivo kontrolisala kombinacijom prirodnih izvora i umjetnih konstrukcija kao što su akvadukti, nasipi, brane, kanali, rezervoari i kapije. Jedan od takvih najimpresivnijih je bio nasip od 16km koji je Nezahualcoyotl izgradio na obodu Tenochtitlana kako bi blokirao slanu vodu jezera Texcoco i kreirao lagunu koju opskrbljuje izvor slatke vode.
[  Tenochtitlan HJPD (CC BY-SA) ](https://www.worldhistory.org/image/1438/tenochtitlan/ "Tenochtitlan")### Vrtovi
Asteci su također cijenili kultivaciju cvjetnih vrtova koji su bili rasprostranjeni oko Tenochtitlana. Najpoznatiji primjer je egzotični botanički vrti Montezume I. u Huaxtepecu, za koji je sa obale uvozio cvijeće kao što su orhideje vanilije i stabla kakaa, uz specijalne vrtlare kako bi osigurao da oni uspijevaju u novom okruženju. Vrtovi su se navodnjavali izvorima, potocima i umjetnim kanalima te su sadržavali fontane i vještačka jezera. Vrtovi u Huaxtepecu i oni drugi poput onih koje je napravio Netzahualcoyotl u Tetzcotzingu su također korišteni za uzgoj hrane i registrovano je da su imali biljke i drveće ljekovitih vrijednosti. Zapravo, većina rezidencija astečke više klase je imala vlastite vrtove za zabavu sa vodenim površinama, voćnjacima i vrtnim biljem.
### Hrana i piće
Astečkom prehranom je dominiralo voće i povrće, jer su pripitomljene životinje bile ograničene na pse, ćurke (totolin), patke i medonosne pčele. Također je važan izvor hrane bila divljač (posebno zečevi, jeleni i divlje svinje), ribe, ptice, daždevnjaci, alge (korištene za pravljenje kolača), žabe, punoglavci i insekti. Najčešći usjevi su bili kukuruz (centli, poznato po korištenju za pravljenje tortilje, ali i tamale i supe), amarant (zrno), žalfija, grah (etl), tikvica i čili paprike. Zeleni i crveni paradajz su se uzgajali (ali su bili mnogo manji od moderne sorte), kao i bijeli slatki krompir, jicama (vrsta repe), chayote (meksički paradajz), nopal kaktus i kikiriki. Asteci su uzgajali i mnoge vrste voća, uključujući guave, papaje, ljuskaste anone, sapote i čerimoje. Među grickalicama su bili uključene kokice i slatko pečeni listove maguey agave.
[  Maguey Amefuentes (CC BY-SA) ](https://www.worldhistory.org/image/4576/maguey/ "Maguey")Ne upotrebljavajući ulja ili masti, većina jela su bila ili kuhana ili na žaru, a dodatni ukus se dodavao pomoću začina, jer su Asteci voljeli svoje sosove i začine. Primjeri toga uključuju epasote, prženo lišće avokada, sjeme ahiota, i naravno, čili paprike, svježe, sušene ili dimljene. Druga dva popularna okusa za Asteke su bili vanilija i čokolada. Čokolada se dobijala od zrna mahuna kakaa sa drveća koja su se široko uzgajala u prostranim voćnjacima u blizini obale. Mahune su fermentirane, sušene i pržene. Zatim bi se mahune samljele u prah i miješale sa vrućom vodom jer se čokolada obično konzumirala kao toplo pjenušavo piće. Gorkog okusa, moglo se aromatizirati dodavanjem, na primjer, kukuruza, vanilije, cvijeća, začinskog bilja i meda. Čokolada se toliko cijenila da su se mahune kakaa koristile kao novac (čak se i falsifikovale) i od podložnih plemena tražile kao danak. Druga popularna pića su bili *oktli* (*pulque* na Španskom), lagano alkoholno pivo napravljeno od fermentiranog maguey soka i *pozolli* napravljen od fermentiranog kukuruznog tijesta. Međutim, ova alkoholna pića su se konzumirala umjereno, jer biti uhvaćen pijan bi moglo rezultirati raznim vrstama kazni, pa čak i smrtnom kaznom.
#### Editorial Review
This human-authored article has been reviewed by our editorial team before publication to ensure accuracy, reliability and adherence to academic standards in accordance with our [editorial policy](https://www.worldhistory.org/static/editorial-policy/).
## Bibliografija
- [Coe, M.D. *Mexico.* Thames & Hudson, 2013.](https://www.worldhistory.org/books/0500290768/)
- [Nichols, D.L. *The Oxford Handbook of Mesoamerican Archaeology.* Oxford University Press, 2012.](https://www.worldhistory.org/books/0195390938/)
- [Soustelle, J. *Daily Life of the Aztecs.* Dover Publications, 2011.](https://www.worldhistory.org/books/0486424855/)
- Townsend. *The Aztecs.* Thames & Hudson, 2012
## O autoru
Mark je pisac u oblasti historije, živi u Italiji. Njegovi posebni interesi uključuju grnčarstvo, arhitekturu, svjetsku mitologiju i otkrivanje ideja koje su zajedničke svim civilizacijama. On je magistar političke filozofije i direktor izdavaštva na WHE.
## Citirajte ovaj rad
### APA
Cartwright, M. (2021, May 01). Hrana i poljoprivreda Asteka. (A. Alijaj, Prebavljač). *World History Encyclopedia*.
### Chicago
Cartwright, Mark. "Hrana i poljoprivreda Asteka." Preveo Armin Alijaj. *World History Encyclopedia*, May 01, 2021. .
### MLA
Cartwright, Mark. "Hrana i poljoprivreda Asteka." Preveo Armin Alijaj. *World History Encyclopedia*, 01 May 2021, .
## Licenca i autorska prava
Podnio [Armin Alijaj](https://www.worldhistory.org/user/ory1omydd/ "User Page: Armin Alijaj"), objavljeno 01 May 2021. Molimo provjerite originalne izvore za informacije o autorskim pravima. Imajte na umu da sadržaj povezan sa ove stranice može imati drugačije uslove licenciranja.